Spike's Frenchie Guide ZdravljePonašanjeIshranaHitnoBrojevi za pomoćPutovanjaFrenchiesProdavnicaPrijateljiO nama
Ponašanje · Normalno · Kada zvati
№01

Da li je normalno to što moj pas radi? — Kad jeste, a kad nije

Čudne stvari koje psi rade, i kratak spisak onih koje vrede poziva.

Ovo poglavlje je za pitanja koja vlasnici zaista kucaju u ponoć. Većina odgovora glasi „da, to je pas“, a nekoliko ne glasi tako — a kod psa pljosnate njuške jedna obična stvar nosi uslov. Tamo gde nismo našli rečenicu sa izvorom o tome kada nešto prestaje da bude normalno, radije ne kažemo ništa nego da je izmislimo.

MI NISMO VETERINARI. Lek pominjemo samo informativno, ali dozu određuje samo tvoj veterinar. Nikad ne daj psu nijedan lek — posebno ne lek za ljude — dok ne pitaš veterinara.

Da li je normalno da pas radi čudne stvari?

Ludi krugovi, valjanje po nečemu odvratnom, okretanje pre ležanja, šutanje zemlje i jedenje trave česta su ponašanja pasa. Odgovor menja nagla promena kod psa koji to nikad nije radio, ili pljosnata njuška: trčanje punom brzinom po vrućini rizičnije je za ovu rasu nego za većinu. Progutana kesa je, kod svakog psa, razlog da odmah pozoveš veterinara. Ako nisi siguran, pitaj veterinara.

Sažetak rase je samo predrasuda o rasi.

Možeš da koristiš predrasude — ali upoznaj svog psa.

Zavisi od uzgoja, sredine i samog karaktera psa. Može da ima sve osobine rase, neke, ili nijednu. Svaki pas je poseban.

1 Čudne stvari, i gde prestaju da budu čudne

Prvo kratka verzija. Najveći deo onoga što izgleda čudno jeste uobičajeno pseće ponašanje.

PonašanjeNormalno?Kad prestaje da bude normalno
Ludi krugovi — nagli naleti trčanjaNormalno: izlazi energija ili uzbuđenjePljosnata njuška + vrućina + trčanje punom brzinom — vidi ispod
Jedenje traveVrlo čestoNova, iznenadna navika, ili jede pa povraća svaki put → veterinar
Valjanje po nečemu što smrdiNormalno — a niko zapravo ne zna zašto—
Okretanje ili grebanje ležaja pre leganjaNormalno: pravi gnezdo—
Šutanje zemlje posle piškenja ili kakenjaNormalno: obeležavanje mirisom—
Jedenje nečega što nije hrana a miriše na hranu — plastična kesaČesto, i može da bude opasno — plastika može da zapuši crevoPozovi veterinara čim proguta, i kad izgleda dobro. Povraćanje, ne jede, bol u stomaku, nema stolice = hitno

Crtice su namerne. Tamo gde nismo našli rečenicu sa izvorom o tome kada ponašanje prestaje da bude normalno, tabela ne kaže ništa umesto da izmišlja.

2 Verovanje koje podaci obaraju

Svi znaju da psi jedu travu zato što im je muka. Najveća studija o tome kaže drugačije.

1.571 vlasnik pasa koji jedu biljke, objavljeno u časopisu Applied Animal Behaviour Science 2008:

Psi koji pasu svakodnevno ili nedeljno68%
Psi koji redovno deluju bolesno pre togaoko 9%
Psi koji često povraćaju posleoko 22%

Većina pasa koji jedu travu nije bolesna, i većina ne povraća. Deluje kao nešto što psi prosto rade.

To nije razlog da se potpuno zanemari. Navika koja počne iznenada kod psa koji nikad nije pasao, ili pas koji jede travu pa povraća svaki put, vredi pitanja kod veterinara. A gde god šetaš, ono čime je trava prskana posebna je tema.

3 Jedino normalno ponašanje uz koje ide upozorenje

Ti naleti trčanja imaju i stručno ime — periodi nasumične pomahnitale aktivnosti — i normalni su kod svake rase. Energija ili uzbuđenje moraju negde da izađu: pas projuri kroz sobu, i gotovo je.

Kod psa pljosnate njuške uz to ide uslov, i baš to nijedan opšti spisak „čudnih pasjih ponašanja“ ne pominje. Trčanje punom brzinom upravo je situacija u kojoj pas skraćene njuške dođe do granice svog disajnog puta, a po vrućini ta granica stiže brzo.

Pravilo ovde, dakle, nije „zaustavi ga“. Nego:

  • Pusti ga — na hladnijem mestu i na podlozi na kojoj neće da proklizava.
  • Slušaj dok trči. Ako disanje postane glasno, igre je za sada dosta — skala sa tri nivoa iz poglavlja o snu jeste tačno to očitavanje.
  • Vrućina menja odgovor, a ne ponašanje. Vidi toplotni udar i BOAS (poremećaj disanja pljosnatih rasa).

Normalno za labradora, uslovno za frenchija. Ta razlika provlači se kroz ceo ovaj sajt.

4 Kad pojede kesu, a ne hranu

Pas koji pojede nešto što nije hrana zato što miriše na hranu jedna je od najobičnijih hitnih situacija koje postoje. Omot, kesa, papir u kom je bio sendvič.

Veterinarski savet je dosledan u dve tačke, a drugu vlasnici najčešće shvate pogrešno.

1. Miris hrane čini plastiku privlačnijom, a ne manje privlačnom. Šta god da je zgrabio, zgrabio je iz istog razloga iz kog bi uzeo i hranu.

2. Znaci zapušenja creva: povraćanje, ne jede, bol u stomaku, mlitavost, nema stolice. A pas koji je imao nešto stolice i dalje može da ima delimično zapušenje. To je deo koji košta vreme: pas deluje uglavnom dobro, nešto ostavi u dvorištu, i svi se opuste.

Pozovi veterinara odmah, čak i kad deluje dobro. Ovo nije ponašanje za čekanje, a kod malog psa je rezerva još manja.

A evo dela koji te drži dalje od svega gore. Naše mišljenje: gotovo svaka od ovih nezgoda kreće od ljudske greške, a ne od pseće. Hrana se ostavi na mestu za koje si siguran da je van domašaja — a onda se okolina pomeri.

  • Visina vara. Kesa na stolu stoji tu gde si je ostavio dok je nešto ne spusti na pod: ventilator, promaja, rukav, neko ko prolazi.
  • Vrata koja nisu zatvorena do kraja nisu zatvorena. Sklanjanje hrane u drugu sobu radi samo ako brava stvarno uskoči. Odškrinuta vrata pas gurne nosom i uđe, a onaj ko je hranu tamo odneo nije uvek onaj ko zatvara vrata. Ako je soba plan, onda su zatvorena vrata deo tog plana — inače si hranu premestio, a ne sklonio.
  • Pod dok se kuva je najbrža prilika koju pas ima. Padne parče čokolade, suvo grožđe, nešto masno od čega će mu pozliti — i on je tamo pre tebe. Francuski buldog je mnogo brži nego što izgleda kad je hrana u pitanju. Šta je zaista otrovno, piše u otrovnoj hrani.

Pomeri hranu, a ne psa. On nikad neće naučiti da odoli mirisu piletine, a to nikad i nije bio posao. Ti biraš gde ta piletina stoji.

5 Trza se u snu: san ili nešto drugo

Noge koje veslaju, tihi zvuci, lice koje se pomera — to je pas koji sanja i to može da bude normalno. Ako se trza često ili stalno, to nije normalno: pitaj veterinara. Ovo pitanje se ponavlja zato što je druga mogućnost strašna, pa evo poređenja jedno pored drugog.

SanjanjeNapad (grč)
PokretOpušten, mek, kratak — obično kraći od pola minuta, dolazi i prolaziKrut, ukočen
Ako ga pozoveš imenomProbudi se i odazoveNe odaziva se
U toku i posleMožda tihi zvuci, pa nazad u sanMože da se upiški ili ukaki, bali ili peni; posle je zbunjen

Nije svaki napad celim telom. Žarišni napad zahvata samo deo tela, na primer trzanje u jednom delu (VCA). Ako nisi siguran šta si video, snimi to i pokaži veterinaru.

Hitno: napad duži od pet minuta, ili više od jednog u 24 sata.

Dve praktične napomene. Ne budi dodirom psa koji sanja — iznenađen pas može da reaguje pre nego što se razbudi, a to niko ne zaslužuje. I ono što vlasnici ponavljaju jedni drugima, a veterinari se slažu: snimi dvadesetak sekundi telefonom. Kratak snimak veterinaru kaže više od bilo kakvog opisa.

6 Gasovi i štucanje: jedan mehanizam, dva simptoma

To su dva različita pitanja sa istim odgovorom ispod, a kod ove rase odgovor je u građi.

Da, francuski buldozi prde više od većine rasa, i za to postoji razlog. Psi pljosnate njuške gutaju više vazduha dok jedu, piju i dahću. Radovi na psima skraćene njuške navode i jači miris stolice i češće gasove, povezano sa načinom na koji se vari protein. Ono što pomaže, po istim istraživanjima: lako svarljiv protein i umerena vlakna, i smanjenje gutanja vazduha preko činije za sporo jedenje i manjih, češćih obroka.

I štucanje je normalno, najčešće kod štenadi, i to uglavnom pre osmog meseca (Dogs Trust). I ono je uglavnom progutan vazduh — brzo jedenje, uzbuđenje, ponekad umor ili hladnoća. Kod šteneta može da traje i do sat vremena, i treba da prođe samo od sebe (Dogs Trust).

Pitaj veterinara: ako su gasovi uporni ili se pogoršavaju uz nelagodu — to je pregled, a ne promena hrane. Ili ako štucanje traje duže od sat vremena, javlja se mnogo puta dnevno ili dođe uz povraćanje, proliv ili promenu apetita.

Odmah pozovi veterinara: ako počne da pišti dok diše ili diše otežano, ili ako mu je stomak vidno naduven (VCA).

Naše mišljenje: vlasnici ovo ponavljaju o promeni hrane, i ima smisla — daj novoj hrani otprilike mesec dana pre nego što je oceniš. Nedelja dana ti kaže vrlo malo. To je iskustvo, a ne studija, i tako ga i označavamo. Ako se posle promene pojavi bilo kakav nov simptom, pozovi veterinara umesto da čekaš. Šta ide u činiju, piše u poglavlju Koliko hrane.

7 Pije mnogo vode

Uobičajen unos je otprilike 50 do 60 mililitara po kilogramu dnevno, a raste — do oko 90 — uz suvu hranu, vrućinu i kretanje. Preterano je više od 100 mililitara po kilogramu u 24 sata.

Ali broj je druga stvar koju gledaš. Više veruj promeni u odnosu na ono što je uobičajeno za tvog psa nego bilo kojoj brojci: činija koju odjednom treba dolivati češće nego ranije jeste signal, šta god računica govorila.

Veterinar istog dana ako uz pijenje idu povraćanje, mlitavost ili gubitak težine — ili kod nekastrirane ženke, gde je na spisku i infekcija materice.

Ono što pojačano pijenje u stvarnim slučajevima ispadne kreće se od dijabetesa, bolesti bubrega, Kušingove bolesti, urinarne infekcije i problema sa jetrom do ničeg medicinskog: talas vrućine ili prelazak na suvu hranu. Postoji i priznat uzrok iz ponašanja, psihogena polidipsija — pijenje iz navike ili dosade.

Dve praktične stvari. Ako ne mora istog dana, izmeri pre pregleda: sipaj poznatu količinu u činiju, zapiši svako dolivanje da činija nikad ne ostane prazna, i proveri šta je ostalo posle 24 sata. I tamo gde mi živimo, pas po vrućini pije više i to je normalno — što je opet isto pravilo: gledaj promenu, a ne količinu po vrelom danu.

8 Mokraća: boja, i jedina hitna situacija

Ovo pitanje ljudi kucaju češće nego što priznaju, a kratak odgovor glasi da je žuta boja upravo ona koja treba.

Ekran, osvetljenje i podloga menjaju kako boja izgleda. Uzorci su tu da znaš na koju stranu da gledaš — procenu radi tvoj veterinar.

Šta vidišŠta obično značiŠta da radiš
Bledožuta, slamnataNormalnoPrati da li se menja
ŽutaNormalnoPrati da li se menja
TamnožutaMožda mu treba vode ili je dehidriran (VCA)Ako te navede na sumnju, pitaj
Skoro bistra svaki put, a mnogo pijeMožda ne koncentriše mokraćuVeterinar
Mutna, mlečnaMoguća infekcija ili kristaliVeterinar za dan-dva
Crvena ili rozeKrvVeterinar
Narandžasta, braon ili crna—Hitno veterinaru

Vredi pitati i kad boja izgleda uredno: mnogo malih piškenja ili traženje da izađe svakih nekoliko minuta, nov jak ili kiseo miris, ili kapanje.

A ovo ide odmah: mužjak koji napinje se, a mokraće ima malo ili nimalo. Može da liči na zatvor. Kad si u nedoumici, pretpostavi da je bešika — zapušenje može da postane opasno po život za dan ili dva. A ako nije piškio 12 sati ili duže, zovi veterinara — i kad se ne napinje.

9 Spajk: naše iskustvo

Naše priče i mišljenja na ovoj stranici su naše lično iskustvo sa jednim psom, Spajkom. Jedan pas nije merilo za sve — za tvog psa odlučuje tvoj veterinar.

Spajk

„Ako kesa miriše na nešto, pojede kesu.“

Kod Spajka (Spike) na ovu stranicu spada navika iz citata. Ako kesa miriše na hranu, kesa jeste hrana. To je najobičnija stvar na svetu i razlog zašto sekcija odozgo postoji, pa je nećemo ispričati kao smešnu anegdotu: plastika može da zapuši crevo, miris hrane je ono što je čini privlačnom, a kad pas proguta kesu, zove se veterinar, a ne čeka se da se vidi šta će biti — i kad izgleda savršeno dobro i kad nešto ostavi u dvorištu.

Dva puta se to kod nas desilo, i oba puta je greška bila naša.

Prvi put: kesa iz kupovine, sa piletinom u njoj, stajala je na stolu za kojim jedemo. Računali smo da je previsoko za njega. Ventilator je oborio kesu na pod, i to je bilo sve.

Drugi put: kesa sa hranom sklonjena je u drugu sobu, baš zato da on ne dođe do nje — ali su vrata te sobe ostala odškrinuta. Psu to nije prepreka: gurnuo ih je, ušao, razbucao kesu i pojeo svašta. Otišli smo odmah kod veterinara i prošlo je dobro zato što smo reagovali brzo.

Pouka nije u tome šta je pojeo. Pouka je šta se desilo i kako se to izbegava: obe naše „sigurne“ mere otkazale su zato što se okolina pomerila — jednom ventilator, jednom vrata.

Ono što mi radimo povodom toga jeste dosadan odgovor: kese ne stoje tamo gde on može da dođe — a u taj domašaj spada i ono što mu dodaju ventilator ili otvorena vrata. Upravljanje pobeđuje dovitljivost, ovde kao i svuda.

Druga stvar je na spisku normalnog i radi je tačno kako je opisano: pošto piški, kad ima drugih pasa u blizini, šuta zemlju zadnjim nogama, u velikoj i dobro vidljivoj predstavi. To je obeležavanje mirisom, obično je, a kod njega je ujedno i uvodni potez iz drugog poglavlja — kako izbeći tuču.

I jede brzo, iz podignute činije za sporo jedenje, što je isto rešenje koje preporučuje sekcija o gasovima i štucanju. Uradili smo to zbog brzine. Ispada da je ista poluga.

Vlasnici često pitaju

Da li je normalno da pas radi čudne stvari?

Ludi krugovi, valjanje po nečemu odvratnom, okretanje pre ležanja, šutanje zemlje i jedenje trave česta su ponašanja pasa. Odgovor menja nagla promena kod psa koji to nikad nije radio, ili pljosnata njuška: trčanje punom brzinom po vrućini rizičnije je za ovu rasu nego za većinu. Progutana kesa je, kod svakog psa, razlog da odmah pozoveš veterinara. Ako nisi siguran, pitaj veterinara.

Zašto moj pas jede travu? Da li je bolestan?

U studiji sa 1.571 vlasnikom pasa koji jedu biljke, 68% je paslo svakodnevno ili nedeljno, samo oko 9% je redovno delovalo bolesno pre toga, a samo oko 22% je često povraćalo posle. Vredi pitati veterinara ako navika počne iznenada kod psa koji to nikad nije radio, ili ako jede travu pa povraća svaki put.

Da li su ludi krugovi bezbedni za francuskog buldoga?

Normalni su kod svakog psa, a kod psa pljosnate njuške dolaze uz uslov: trčanje punom brzinom je mesto gde se pojavi granica disajnog puta, a vrućina je pomera bliže. Pusti ga na hladnijem mestu, slušaj dok trči, i prekini igru ako disanje postane glasno.

Pas mi je progutao kesu koja je mirisala na hranu. Šta sad?

Pozovi veterinara odmah, čak i ako deluje dobro. Miris hrane je upravo ono što je plastiku učinilo privlačnom, a znaci zapušenja su povraćanje, ne jede, bol u stomaku, mlitavost i izostanak stolice. Pas koji je imao nešto stolice i dalje može da ima delimično zapušenje, a tu vlasnici gube vreme.

Da li se moj pas trza u snu ili ima napad?

Sanjanje je opušteno i kratko, obično kraće od pola minuta, i budi se kad ga pozoveš. Napad je obično krut, pas se ne odaziva, može da se upiški ili bali, i posle je zbunjen; žarišni napad može da zahvati samo deo tela (VCA). Duže od pet minuta, ili više od jednog u 24 sata, jeste hitno. Snimi dvadesetak sekundi telefonom: veterinaru to kaže više od bilo kakvog opisa.

Izvori

  1. Sueda KLC, Hart BL, Cliff KD (2008). Characterization of plant eating in dogs. Applied Animal Behaviour Science 111:120–132. sciencedirect.com
  2. American Kennel Club — Dreaming vs. seizures in dogs. akc.org
  3. VCA Animal Hospitals — Epilepsy in dogs. vcahospitals.com
  4. Dogs Trust — Puppy hiccups. dogstrust.org.uk
  5. Protein sources and fermentation in brachycephalic dogs (PMC). ncbi.nlm.nih.gov
  6. VCA Animal Hospitals — Emergencies in dogs. vcahospitals.com
  7. VIN / WSAVA 2008 — Approach to polyuria and polydipsia. vin.com
  8. Veterinary Specialists (UK) — Polydipsia in dogs and cats: increased drinking fact sheet. vetspecialists.co.uk
  9. Psychogenic polydipsia review. Journal of Small Animal Practice, 2026. onlinelibrary.wiley.com
  10. VCA Animal Hospitals — Urinalysis. vcahospitals.com
Spajk, francuski buldog
O autoru

Spajkov tata

Nije veterinar — čovek iza Spajka, tamno brindl Frenchija, već 7+ godina. Ono što ovde piše provereno je koliko god smo mogli prema izvorima navedenim gore. Kad se stvarni život ne slaže sa priručnikom, to i kažemo.

Kako se ovaj sajt istražuje →

Napomena urednika

Ova stranica je isključivo edukativna. Nismo veterinari, ne lečimo pse i ne postavljamo dijagnoze. Pomažemo ti da svog psa bolje razumeš, da rano primetiš kad nešto nije u redu i da znaš šta da pitaš veterinara. U mnogim temama smo i sami novi. Skupljamo znanje i mišljenja koja nalazimo na internetu, među njima studije, sajtove veterinarskih fakulteta i forume vlasnika, da ih ne moraš sam da tražiš. Proveravamo koliko možemo, a ono što dolazi sa foruma ili nezvaničnih sajtova označavamo. Čemu ćeš da veruješ, odlučuješ ti i tvoj veterinar. Uradi i svoje istraživanje pre nego što išta primeniš; ne preuzimamo odgovornost za štetu koja iz toga proiziđe.

Ništa na ovom sajtu ne zamenjuje pregled kod veterinara.

Za dalje čitanje